Moj internet dnevnik
Smilović
Blog
srijeda, ožujak 12, 2008

        
        Svaki zahvat u prostoru (okolišu) i njegova prenamjena moraju biti društveno opravdani (isplativi) i zato se za svaki zahvat prema zakonu mora napravit analiza opravdanosti ili Cost-benefit analiza (CBA). U sklopu studije utjecaja na okoliš napravljena je i ta analiza, koju su trebale 'prokomentirat' državne institucije koje su prihvatile investiciju.


Cost      je šteta koju Rockwool donosi društvenoj zajednici u užem i širem smislu, a odnosi se na umanjenje vrijednosti nekretnina zbog oštećenja okoliša i na štetu koju će društvo imati zbog porasta troškova za liječenje ljudi i na kraju povećane smrtnosti stanovništva. Tu je i šteta od uništavanja poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog prirodnog resursa.

        Studija procjenuje štetu jedino kroz emisiju štetnih stvari u zrak i to
                   NOx                   2.925 € / t,

Čestice               4.800 € / t,

SO2                    3.513 € / t

CO2                       4,8 € / t

Ukupno šteta x tona = 5.074.602 eura na godinu

Iako brojka djeluje šokantno treba dodati i ovo.

        Potpuno je zanemaren utjecaj svjetla i buke što se još može i prihvatit, ali zašto je zanemaren utjecaj na vodu i tlo. Činjenica je da Rockwool leži na bazenu vode iz kojeg se opskrbljuje Labinština i Pula, a tvrdit da Rockwool neće utjecat na njih je van svake pameti. Pa kamo onda idu njihove otpadne vode. Kolika je šteta od krutog otpada, 'by the way' za kojeg se još točno ni ne zna kamo će se odlagat.

        U pitanju je i iznos šteta po toni polutanta. Na cijenu utiče dosadašnja vrijednost prostora i gustoća naseljenosti, a sve u zavisnosti o udaljenosti od mjesta zahvata u prostor. Budući da je u studiji navedeno da se radi "o slabo naseljenom području, sa najbližim naseljem na oko 3 km" a u stvarnosti unutar tih 3 km živi oko 3000-4000 stanovnika, onda možemo samo špekulirat koliko je ta šteta realno procijenjena.

        Zbog izostavljanja procjene svih ostalih utjecaja (osim na zrak), a i upitne procjene štete preko ispuštanja štetnih tvari u atmosferu, može se zaključit da je Ekonerg pokušao prikazat manju štetu, iako se ona može slobodno procijenit na preko 6,5 milijuna eura na godinu.

 Benefit     je korist koju će društvena zajednica imati od izgradnje Rockwoola. Studija kalkulira sa slijedećim koristima:

-         Prihodi zaposlenih (210 ljudi) 2.688.000 € / god

-         Komunalna naknada  općini Pićan  3.600.000 € / god

-         Ušteda na emisiji CO2  1.300.147 € / god

Ili Ukupno 7.588.147 eura na godinu

Ali pogledajmo kalkulaciju detaljnije:

Ako je 125 zaposlenih kao sada onda su prihodi zaposlenih 1.600.000  € / god.

        Komunalna naknada koju zaračunava općina Pićan je 220.000 € / god, a to je najveća koju dopušta zakon.

        Ušteda u emisiji CO2 je jako upitna i može se izostavit ako se gleda do razine regije (Istre). Stavka pretpostavlja grijanje fosilnim gorivima – a što ako se grijemo na struju iz hidroelektrane ili Krškog. Proizvod (mineralna vuna) se ugrađuje svugdje samo ne u Istri, pa tako na CO2 štede Talijani, Slovenci i drugi. I na kraju ne može biti (nova) korist od nečeg što već imam.

        Istina ovo je grubo spuštanje 'napuhane' kalkulacije od 7,5 ml na  1.820.000 eura na godinu, ali nije daleko od istine. Želio sam samo pokazat kako je Ekonerg manipulirao podacima da ljude dovede u zabludu, a oni koji su to trebali vidjet su valjda po prirodi u zabludi. Realno, sa uključenim indirektnim koristima, uključenom ekološkom rentom na ispušteni CO2 i (nakon 10 godina) uključenim porezom na dobit, vjerojatno bi došli na 3.5 ml eura na godinu.

        Kalkulacija pokazuje da zajednica trpi neto štetu od Rockwoola  u iznosu od najmanje 3.000.000 eura na godinu, a to je više od bruto plaća svih zaposlenih pa čak i onih kalkuliranih 210. 
        Cost-benefit analizu je trebao proučit T.Demetlika kao (ondašnji) pročelnik odjela za održivi razvoj i prostorno uređenje. Paradoksalan je 'održivi razvoj' u nazivu odjela koji producira ovakve investicije – ovo nije održivo - ovo je neizdrživo. Analizu je trebala izvršit i ministrica M.M.Dropulić, koja je na razini države trebala vodit računa o interesima društva kao cjeline. Smeća se nećemo riješit njegovim sakupljanjem, nego da smeće (prljavu industriju) prestanemo uvozit.


smilovic @ 10:01 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
 
Index.hr
Nema zapisa.